
Rumunija i Bugarska su od 1. januara 2025. postale punopravne članice Šengena i tako su postale 28. i 29. zemlja članica Šengenske zone kako bi se ukinule granice između zemalja potpisnica i omogućilo slobodno kretanje kroz Evropu.
NAKON 13 GODINA ČEKANJA POSTALE ČLANICE
Rumunija i Bugarska su još 2011. godine ispunjavale kriterijume za članstvo, ali su druge zemlje članice Evropske unije imale prigovore, pa su za ulazak u Šengen čekale punih 13 godina. Iako je Hrvatska sedam godina posle Bugarske i pristupila Evropskoj uniji, Hrvatska je dve godine pre Bugarske i Rumunije postala članica Šengena. U decembru 2023. godine Savet Evropske unije doneo je odluku da Rumuniji i Bugarskoj požele dobrodošlicu u zonu Šengena, nakon čega su ove dve zemlje morale da preduzmu sve neophodne mere kako bi se uskladile sa šengenskim pravilima i omogućile njihovu primenu od marta 2024. godine.
UKIDANJE GRANIČNE KONTROLE
Prvobitno su u martu 2024. godine ukinute kontrole na aerodromima i u pomorskim lukama, a potom su u decembru 2024. godine ministri unutrašnjih poslova država članica Evropske unije doneli odluka da se granice ukinu i na kopnu. Rumunija i Bugarska su 2007. godine pristupile Evropskoj uniji, a za oko 25 miliona građana koji žive na području ove dve države, ova odluka znači da će prolaziti kroz granice bez kontrole ličnih dokumenata.
ŠENGENSKA ZONA
Šengenski sporazum je potpisalo u Luksemburgu 1985. godine pet evropskih država kako bi se ukinula granična kontrola između zemalja potpisnica sporazuma. Šengenska zona obuhvata područje od 29 država članica i oko 450 miliona građana koji žive na ovoj teritoriji, od kojih preko 1,7 miliona ljudi svakodnevno ide na posao slobodno prelazeći međusobne granice. Samo dve države članice Evropske unije nisu i članice šengenske zone, a to so su Kipar i Irska. Šengenski prostor čine četiri države koje nisu članice Evropske unije, a u pitanju su Norveška, Švajcarska, Island i Lihtenštajn.